O Blaženoj Djevici Mariji

 Marijina majka, Sveta Ana, rođena je u Betlehemu iz roda kralja Davida, a za muža uzima Svetog Joakima. Živjeli su u Nazaretu. Dugo nisu imali potomastva. Učinili su zavjet da će Bogu posvetiti svoje dijete, poput majke Samuelove.

Arkanđeo Gabrijel se ukaza Svetoj Ani kao najljepši mladić. Javlja joj da je Svevišnji Gospodin uslišao njezine molitve: “Ti i Jopakim ponizili ste se u svojim prošnjama, zato će vam Svevišnji velikom darežljivošću ispuniti vaše želje. Ustrajte u molitvama. Znaj, kako sam i Joakimu već navijestio – on će imati Blaženu i Blagoslovljenu Kćerku. Ali njemu Gospodin nije otkrio tajnu, njemu nije objavljeno da će Ona biti Majka Mesije, stoga moraš ovu tajnu čuvati.” Za vrijeme Marijina začeća Sveta Ana je imala 44,  a Sveti Joakim 66 godina.

Taj događaj Crkva slavi velikom svetkovinom 8. prosinca.  Stoljećima se rođendan Blažene Djevice Marije spominje 8. rujna. Nebeska Kraljica je koncem dvadesetog stoljeća objavila da je Njezin datum rođenja bio  5. kolovoza  -na koji je dan par stoljeća kasnije  učinila u Rimu čudo snijega na mjestu gradnje prve crkve sebi u čast. Po savjetu Neba Sveta Ana je spoznala da je dužnost da svojoj kćerki dade ime Mirjam – Marija, što znači Zvijezda mora. Nekoliko dana prije, nego li je Bl. Djevica Marija navršila tri godine, Sveta Ana u zanosu primi od Boga nalog, da izvrši zavjet te Kćerku zadnji dan njene treće godine prikaže u jeruzalemskon Hramu.

Tog se događaja spominjemo u bogoslužju  21. studenog, kada je na taj dan posvećena u Jeruzalemu crva Sveta Marija Nova ( godine 543.) pokraj jeruzalemskog Hrama.  Sveta Ana je završila zemaljski život u 56. godini sa ovim riječima svojoj Kćeri: “Baštinu Joanima i Ane dijeli sa siromasima. Tajne svoje čuvaj u dubini Srca svojega i moli  neprestance Svemogućega da pošalje na svijet spasenje po obećanom Mesiji.!”  Po Božjem promislu kad je Djevici Mariji bilo 14 godina  zaručena  je sa Svetim Josipom iz Nazareta koji je imao 33 godine. Prošlo je šest mjeseci i 17 dana od zaruka kada se – 25. ožujka po pristanku Josipove zaručnice Marije, u njezinom krulu začeo primivši tijelo Sin Božji. Djevica je postala živi ciborij u koji silazi Kruh koji dolazi s Neba.

Tijelo Gospodinovo postalo je tijelom u  krilu Bezgrešne, koja je to ostala od časa začerća.  Najčišća Djevica je prihvatila Nebo u svoje krilo odijevajući svojim tijelom  Riječ Očevu nakon božanskog vjenčanja s Duhom Svetim. Tako je Blažena Djevica postala prvo živo Svetohranište Presvetog Trojstva gdje se Otac Nebeski neprestano slavi, Sin savršeno ljubi a Duh Sveti u potpunosti posjeduje. 25 prosinca Djevica Marija rodi u Betlehemu Spasitelja.  Prema objavi Isusa Krista Službenici Božjoj Mariji Agredskskoj  prošlo je od stvaranja Adama do Božića ukupno 5199 godina.Činom stalne vjere Bogorodica je u svom Sinu Isusu vidjela svog Boga i duboko Mu se ljubavlju klanjala:- kao sitnom zametku dajući Mu svoju krv i tijelo; nakon rođenja promatrajući Ga u jaslama siromašne spilje; dječaku Isusu koji raste, mladiću koji se razvija te mladom čovjeku nad svakodnevnim tesarskim poslom i Mesiji koji vrši  svoje javno poslanje.  Klanjala se Isusu primivši Ga  u prilikama Kruha i Vina nakon Apostola na Posljednjoj Večeri.

Kad su Isusa svukli na Kalvariji Majka Mesije daruje svoj bijeli veo da se zaštiti Sin u svojoj stidljivosti. Tako je  na Veliki Petak bila  prisutna kod Isusovog prikazivanja Njegove krvave žrtve na Križu. Osobitim načinom ostale su u njezinu Srcu slike Muke Isusove redom kako su slijedile te je kod razmatranja uvijek osjećala one boli, koje je podnosio njezin Božanski Sin. Iz ljubavi prema Bogu trpjela je više nego Mučenci ili Sveci. Svaki petak duboko je Gospa proživljaval smrt i ukop svojeg Sina. U svojoj  sobi bi započela razmatranje kako je Gospodin prao noge svojim učenicima te proslijedila do sjećanja na  prvi susret sa Uskrslim Sinom.   Nakon silaska Duha Svetoga Marija je skoro svaki dan najsavršenije sudjelovala u prikazivanju Nekrvne Žrtve  koju je obično slavio Sveti Ivan. Najprije bi se molili Psalmi i čitali odlomci Starog Zavjeta  Pretvorba je bila kao i danas.  Službenica Božja Marija Agredska spominje da je vidjela kako se Bogorodica tri puta do zemlje poklanjala  i tada s godućom ljubavlju primala Nebreski Kruh.. (Poklon do zemlje prije Svete Pričesti navodi kao redovitu praksu u svoje vrijeme Sveti Augustin).  Nakon  Pričesti povukla bi se Bogorodica  u svoju sobu i ostala u svojoj sobi čak po tri  sata.

Tako žarka bijaše njena priprava  i zahvala Svete Pričesti da je njezin Božanski Sin na to odgovarao osobnom posjetom Svojoj Majci.  Kroz to vrijeme zanosnog motrenja Sveti Ivan je viđao kako blistave sjajne zrake izlaze iz Majke Božje. Presveta Djevica Marija je zadnjih godina svojega života vrlo malo jela i spavala.  Spavala bi po jedan sat  a jela par komadića kruha i malo ribe.  Ali je brižno spremala hranu i majčinski dvorila Apostola Ivana.  Prva je živjela od Svete Pričesti, Ona  je mogla živjeti samo od Nebeske Hrane što će se ponoviti kroz stoljeć kod  Svetaca koji su posebno častili Oltarski Sakramenat. U ovom prikazu će o tim karizmama biti riječ. Od 16. do 25. pripravljala se Bogorodica na spoemn Utjelovljenja te je samo primala Svetu Pričest i bila bez jela i pila. Majka Velikog Svećenika Isusa biva prisutna  kod svakog oltara kada Isus u osobi svojeg službenika  žrtvuje Sebe za sve nas na nekrvni način u Svetoj Misi. Isus sa slavnim Tijelom ostaje Marijin Sin, koji je nama za ljubav prisutan pod bijelom pojavom posvećenog Kruha.

Bogorodica je prostrta  pred svakim Svetohraništem u  činu vječnog klanjaja i zadovoljštine sa Zborovima Anđela i mnoštvom Svetih. Blažena Djevica, Majka Emanuela – Boga s nama,   je  naša  Majka Euharistije. Zemaljski život završila je u pedeset petoj godini, 22 godine nakon Isusova uzašašća. Dušom i tijelom uzeta je u Nebo i  okrunjena kao Kraljica Anđela i Svetih 15. kolovoza kada Crkva slavi svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije u Nebo.